• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color
Ne treba nas čuditi što su mladi svoje nezadovoljstvo izrazili na ulici PDF  | Ispis |  E-mail
Autor Tarik   
Srijeda, 26 Februar 2014 12:10

Govoreći o položaju mladih u bh. društvu, njihovim perspektivama nakon završenog studija te mogućnostima zapošljavanja, Bešić ocjenjuje da mladi čekaju da neko stariji ode u penziju i da to mjesto bude slobodno jer nema otvaranja novih radnih mjesta, osim u vladinom sektoru. Međunarodni projekti koji se bave zapošljavanjem ne otvaraju nova radna mjesta, nego "otkrivaju" radna mjesta koja već postoje.

- Ukoliko mladi ljudi koji nemaju roditelje koji su "zadužili" nekoga po spomenutom principu, ujedno nemaju priliku dobiti posao u vlasti ili u javnim preduzećima i ustanovama, na osnovi svojih kompetencija. Vlast je trenutno najveći i najbolji poslodavac, što nije dobro za društvo. Oni su razočarani u postojeći sistem jer se svakim danom imaju priliku uvjeriti da im diploma, neformalno usavršavanje i iskustvo ne osiguravaju radno mjesto - smatra on.

Paljenje zgrada ne opravdavam, ali razumijem

Podvlači da su nazadovanje stanja u državi mladima jasan pokazatelj da se rad i trud ne isplate. Podvlači da mladi nemaju od koga naučiti da vrijedi ulagati u sebe i da će se to ulaganje isplatiti kroz njihov rad. Njihovi nezaposleni ili privatizacijom prevareni roditelji najbolji su im primjer za to.

Bešić je mišljenja da je nezaposlenost ili posljedica ili uzrok većine problema s kojima se ljudi u BiH susreću. Mladi kroz školovanje nisu naučeni ni ohrabreni da se samozapošljavaju, pa čak ni na ekonomskim fakultetima. Školsko obrazovanje ih, kaže on, nije osposobilo da budu dobri menadžeri ili pravnici, nego da budu teoretičari menadžmenta ili prava.

Dalje dodaje da bez ikakvog državnog sistema stjecanja radnog iskustva mladi nisu konkurentni na tržištu rada jer ne poznaju princip rada, već samo znanje koje ih tako ne čini kompetentnima za ono za šta su se školovali.

- Mladi kad s diplomom napuste obrazovni sistem suoče se s tim da se ne mogu zaposliti. Koje im mogućnosti preostaju? Ili da se bave kriminalom ili da napuste zemlju. I događa se i jedno i drugo. Kako da formiraju svoju vlastitu porodicu ako nemaju od čega platiti kiriju za stan? Mladi, u najboljim životnim godinama, najrizičnija su kategorija za dobivanje kredita, što je krajnji apsurd. Stoga nas ne treba nimalo čuditi da su mladi svoje duboko nezadovoljstvo izrazili na ulici. Paljenje zgrada ne opravdavam, ali u potpunosti razumijem. Kako da mladi poštuju državne institucije koje im dosad nisu ništa pružile što bi im omogućilo iole normalan život? - istaknuo je on.

Bešić je stava da se zapošljavanjem po kriteriju "oduživanja" polako zatvara elitistički, ili bolje rečeno oligokratski krug onih koji se zadužuju i odužuju. Najbolji primjer danas za to je zapošljavanje djece univerzitetskih profesora na javne univerzitete. Rijetkost je, navodi on, da sin naslijedi očev zanat, ali je postalo normalno da djeca profesora nasljeđuju radno mjesto svojih roditelja, bilo na istoj katedri ili nekoj drugoj. Još jedan pokazatelj mladima da se rad ne isplati.

Međutim, smatra da nije sve tako crno te da mnogo mladih ljudi koji su prepoznali da im školsko obrazovanje ne nudi mnogo tragaju za alternativom. Sve popularnije je neformalno i informalno obrazovanje. Mladi pohađaju kurseve, seminare, edukativne treninge o različitim temama da bi povećali svoje izglede na berzi rada.

- Nažalost, veliki broj mladih nije upoznat s takvim mogućnostima. Tek kada diplomiraju, uviđaju šta su propustili. Svi moraju biti svjesni da tokom školovanja moraju negdje volontirati, usavršavati se, upoznavati poslovni svijet i tragati za vlastitim mogućnostima. Trenutno, školsko obrazovanje ne nudi ništa drugo osim ulaznice u poslovni svijet, a to je diploma - podvukao je on.

Uskladiti obrazovni sistem

Bešić stoga ističe da mladi trebaju pročitati Zakon o mladima i Zakon o volontiranju te vidjeti na šta imaju pravo. Naglašava da naročito Zakon o volontiranju FBiH nudi mladima velike mogućnosti za stjecanje radnog iskustva.

Direktor Kulta zaključuje da mladi u ovoj zemlji traže usklađen obrazovni sistem tržištu rada, mogućnost zaposlenja na osnovi transparentnih kriterija, te određene poticaje koji će im olakšati osamostaljenje od roditelja.

Također, smatra da vlast treba poslodavcima davati poticaje da zaposle mlade ljude u većoj mjeri nego što to sad čine, te finansijski i savjetodavno motivirati mlade da pokrenu svoj biznis i da se stambeno osamostale.

- Poslodavci trebaju omogućiti mladima da se kod njih profesionalno usavršavaju, a vladin i nevladin sektor da volontiraju. Zemlje u koje mladi iz BiH odlaze imaju sve navedeno i zato su mladi motivirani ulagati u sebe i biti uspješni, jer se dugoročno isplati - i mladima, a i državi - podvukao je Bešić.

Share this post

 

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

Institut za razvoj mladih KULT bio je dio strateškog dijaloga Regionalnog ureda za mlade (RYCO). Članovi Instituta dali su svoj doprinos u strateškom planiranju, a i u narednom periodu će...

23 Mar 2018 Pregleda:88885

Više...

O mladima i u Francuskoj

O mladima i u Francuskoj

Iskustvo instituta za razvoj mladih KULT u radu s mladima predstavljeno je na konferenciji o saradnji Francuske i Balkana koja je 16. i 17. marta 2018. godine održana u Francuskoj. Tokom...

19 Mar 2018 Pregleda:88800

Više...

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Piše: Emina Krnjić, praktikantica u Institutu za razvoj mladih KULT U Bosni i Hercegovini ima oko 770.000 mladih osoba, od čega je prema posljednjim podacima njih 67,5% nezaposleno. Posljedični gubitak povjerenja...

14 Mar 2018 Pregleda:92130

Više...
Ul. 4. viteške brigade 34-36 BA-71210 Ilidža Tel.: +387(33) 778 778 Faks: +387(33) 778 779 Ured Gradačac
COPYRIGHT © 2010 KULT BiH. SVA PRAVA ZADRŽANA.