• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color
Rodno osjetljivi jezik – jezičko i političko pitanje PDF  | Ispis |  E-mail
Utorak, 22 April 2014 10:10

„Jezik je odvika koliko i navika.“ (Jasmina Čaušević)

Rodno osjetljivi jezik jedna je od rodno odgovornih politika koja doprinosi smanjenju diskriminacije u jeziku i ravnopravnoj vidljivosti spolova. Tako i autorice priručnika Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima, Jasmina Čaušević i Sandra Zlotrg govore o ogledanju društvene moći u jeziku, a odbacivanje generičke upotrebe muškog roda, u pisanoj i usmenoj komunikaciji, gdje se žene niti vide niti čuju, već podrazumijevaju, navode kao prvi korak ka ravnopravnoj raspodjeli te moći. Jezik je, pored ostalog, i paradigma ideoloških, društvenih, ekonomskih, zakonskih i političkih odnosa koji vladaju u društvu.

Činjenica je da se jezik se ne može smatrati izolovanim već se mora posmatrati u društvenom kontekstu. Potreba za jačanjem ravnopravnosti spolova kroz korištenje rodno osjetljivog jezika u političkom i parlamentarnom radu prepoznata je od strane projekta Jačanje institucija vlasti i procesa u BiH (SGIP) i Međunarodnog republikanskog instituta (IRI). U saradnji s profesorima bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, te uz podršku Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, izrađene su preporuke i prijedlozi za jačanje ravnopravnosti u korištenju jezika u parlamentima.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine inicijativu uvođenja rodno osjetljivog jezika u komunikaciji Parlamentarne skupštine BIH usvojio je još 2012. g. kada je formirana i Radna grupa po ovoj inicijativi. Radna grupa je definirala pravnu prirodu dokumenata, izradila instrukcije za korištenje rodno osjetljivog jezika u izradi pravnih propisa koje usvaja PSBIH i Sekretarijat PSBIH, izradila opće upute za korištenje u aktima u kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima, te izradila prijedloge izmjena i dopuna postojećim dokumenata kao što su poslovnici, opisi poslovnih funkcija zaposlenih osoba (poštujući kako osobe žele da ih se oslovljava) i slično. Usvajanjem materijala Radne grupe rodno osjetljivi jezik je zaživio i u komunikaciji Parlamenta BiH. 

Prepoznavanje i suzbijanje diskriminatornih praksi u jeziku je proces koji traje i na kojem je neophodno stalno raditi, kako na ličnoj tako i na društvenoj razini. Rodno osjetljivi i politički korektan govor moraju biti zastupljeni u literaturi, medijima, pravnim dokumentima, i u javnom diskursu uopće.

Profesije, titule i zvanja u ženskom rodu jesu političko pitanje, jer sve dok postoje kategorije zanimanja poput spremačice, domaćice, stjuardese, kuharice (koja nikome ne zvuče smiješno ili rogobatno), treba da postoje i psihologinje, dekanese, delegatkinje i doktorice. U suprotnome, jasno je pokazano gdje je kome i kojoj mjesto u društvu. (Priručnik Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima, Jasmina Čaušević i Sandra Zlotrg)

„Pojavljivanjem i na ovim prostorima gdje ranije nisu bile prisutne, žene su dobile mogućnost da se u skladu s zakonitostima datog jezika i imenuju u ženskom rodu. Bogatstvo našeg jezika upravo to i omogućava – ostvarivanje korektnosti na rodnoj osnovi putem jezika, a uz to postiže se i jezička preciznost i samim tim bolja komunikacija.“ (dr. Biljana Babić)

„Navika da muškim rodom označavamo i žene loša je navika. Ona je sticana vijekovima u društvu muške vidljivosti i ženske nevidljivosti. Imala je alibi u javnom prostoru u kom su muškarci govorili, radili i odlučivali. I danas se čini opravdanom, ali njezini advokati nemaju druge argumente osim inercije.“ (dr. Nenad Veličković)

Zakonski mehanizmi kao što su Zakon o ravnopravnosti spolova BiH i Zakon o zabrani diskriminacije BiH samo uz podizanje naše svijesti po ovom pitanju mogu zaista zaživjeti ideju rodne ravnopravnosti u jeziku u realnosti.

jezik2

jezik1 

Share this post

 

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

Institut za razvoj mladih KULT bio je dio strateškog dijaloga Regionalnog ureda za mlade (RYCO). Članovi Instituta dali su svoj doprinos u strateškom planiranju, a i u narednom periodu će...

23 Mar 2018 Pregleda:81126

Više...

O mladima i u Francuskoj

O mladima i u Francuskoj

Iskustvo instituta za razvoj mladih KULT u radu s mladima predstavljeno je na konferenciji o saradnji Francuske i Balkana koja je 16. i 17. marta 2018. godine održana u Francuskoj. Tokom...

19 Mar 2018 Pregleda:82164

Više...

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Piše: Emina Krnjić, praktikantica u Institutu za razvoj mladih KULT U Bosni i Hercegovini ima oko 770.000 mladih osoba, od čega je prema posljednjim podacima njih 67,5% nezaposleno. Posljedični gubitak povjerenja...

14 Mar 2018 Pregleda:85821

Više...
Ul. 4. viteške brigade 34-36 BA-71210 Ilidža Tel.: +387(33) 778 778 Faks: +387(33) 778 779 Ured Gradačac
COPYRIGHT © 2010 KULT BiH. SVA PRAVA ZADRŽANA.