• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color
Strategija reforme javne uprave u svojoj prvoj fazi od 2006. PDF  | Ispis |  E-mail
Ponedjeljak, 07 Juli 2014 13:21

Institut je prošle sedmice prisustvovao predstavljanju nalaza analize u oblasti reforme javne uprave u BiH. Riječ je o preliminarnim rezultatima istraživanja u okviru projekta Monitoring reforme javne uprave koji provode organizacije Transparency International BiH (TI BiH) i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Projekt će u naredne četiri godine provoditi monitoring praćenja rezultata i evaluirati provođenje Strategije za reformu javne uprave, te izvještavati javnost o napretku kao i više educirati građane/ke o procesima reforme javne uprave.

Prema riječima Leile Bičakčić, izvršne direktorice CIN-a, doprinos ove organizacije je da na različite načine građanima/kama približiti ulogu i svrhu reforme javne uprave u koju uopće ne vjeruju jer nisu informirani čemu služi, te kroz istraživačke priče komunicirati primjere poboljšanja života građana/ki kroz provođenje reforme javne uprave.

Jačanje sistema javne odgovornosti i transparentnosti, unapređenje kreiranja politika u procesu donošenja zakona, kao i unapređenje budžetskog procesa neki su od ciljeva projekta Jačanje institucija i procesa u BiH koji Institut provodi zajedno s Centrom za međunarodni razvoj Državnog Univerziteta New York (SUNY/CID).

Uvodničarke u prezentaciju rezultata analize bili su i Leila Ibranović, program menadžerica TI BIH i Semiha Borovac, državna koordinatorica za reformu javne uprave, kao i direktor Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju u BiH koja je finansijski podržala projekt, Pelle Persson.

Izrazili su spremnost za ulaganje napora u tretiranju sveprisutne korupcije koja je endemska u javnoj upravi. Smatraju da je ovo prvi put da se radi ozbiljniji monitoring javne uprave u cilju unaprjeđenja provođenja Strategije i to kroz saradnju s civilnim sektorom. Rad u naredne četiri godine će dovesti do prepoznavanja reforme, identificiranja odgovornih za nju, definiranja političke podloge za reformu, prepoznavanja rezultata i ubrzavanja procesa.

„Ured koordinatora javne uprave spreman je korigirati programe prema nalazima civilnog društva u svrhu unaprjeđenja reforme javne uprave.“, izjavila je Semiha Borovac. Ured koordinatorice konstatirao je da 20% procesa iz Strategije nije još uvijek započelo realizaciju, dok je 28% na početku provođenja, 32% je u toku, a svega 20% je završenog procesa.

Nalazi kažu da je reforma javne uprave BiH u fokusu već gotovo 10 godina na šta je utrošeno više od 10 miliona KM donatorskih sredstava. Strategija reforme javne uprave je usvojena već 2006. i imala je vrlo ograničen utjecaj na građane i kvalitet usluga koje građani dobivaju od institucija javne uprave.

Kompleksnost administrativnih struktura, neadekvatno upravljanje ljudskim resursima, dovode i do neefikasnosti u utrošku javnih sredstava, imajući u vidu postotak rashoda koji odlaze na plate zaposlenih u javnoj upravi. Naime, istraživanje TI BiH je pokazalo da se 45% budžetskih rashoda izdvaja na plate, što je daleko više od 25% koliko je preporuka Svjetske banke. Ne računajući transfere i subvencije, ovaj postotak je još veći – 70%, što je dodatan pokazatelj da ovakav udio ne može omogućiti značajna kapitalna ulaganja i razvojne projekte koji bi mogli unaprijediti BiH ekonomiju. Kada se još uzme u obzir da gotovo polovina BDP-a odlazi na javnu upravu, jasnija je potreba za reformama koje će dovesti do smanjenja administrativnog aparata, a povećanja njegove efikasnosti.

Nažalost, dosadašnji proces reformi je, osim nedostatka političke podrške, nailazio i na druge prepreke, kao što su nekoordiniranost među vladama i različitim nivoima odgovornosti, slaba politika razvoja i koordinacije, nejasne linije odgovornosti, nedostatak iskusnog stručnog osoblja, otpor same administracije za promjenama, i slično. Upravo iz ovih razloga je naglašena potreba što jačeg uključivanja građanskog društva koje će osigurati sponu između građana/ki i javne uprave i uključiti ih u procese reformi, kako bi se u konačnici proveli procesi koji će imati rezultate za same građane/ke.

fotografija 12

fotografija 13 

Share this post

 

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

Institut za razvoj mladih KULT bio je dio strateškog dijaloga Regionalnog ureda za mlade (RYCO). Članovi Instituta dali su svoj doprinos u strateškom planiranju, a i u narednom periodu će...

23 Mar 2018 Pregleda:94954

Više...

O mladima i u Francuskoj

O mladima i u Francuskoj

Iskustvo instituta za razvoj mladih KULT u radu s mladima predstavljeno je na konferenciji o saradnji Francuske i Balkana koja je 16. i 17. marta 2018. godine održana u Francuskoj. Tokom...

19 Mar 2018 Pregleda:94746

Više...

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Piše: Emina Krnjić, praktikantica u Institutu za razvoj mladih KULT U Bosni i Hercegovini ima oko 770.000 mladih osoba, od čega je prema posljednjim podacima njih 67,5% nezaposleno. Posljedični gubitak povjerenja...

14 Mar 2018 Pregleda:98084

Više...
Ul. 4. viteške brigade 34-36 BA-71210 Ilidža Tel.: +387(33) 778 778 Faks: +387(33) 778 779 Ured Gradačac
COPYRIGHT © 2010 KULT BiH. SVA PRAVA ZADRŽANA.