• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color
I riječi bole! PDF  | Ispis |  E-mail
Utorak, 16 Decembar 2014 12:05

Nasilje nas najčešće asocira na udarce i jasno vidljive posljedice nasilja na tijelu. Pored fizičkog postoji još oblika nasilja ovisno od povrede koja je nanesena žrtvi, pa tako nasilje može biti i seksualno, ekonomsko ali i psihičko nasilje. Nasilje po osnovu roda također može biti psihičko nasilje, i najčešće je kao takvo i prisutno.

Aktivisti i aktivistice Instituta za razvoj mladih KULT u okviru kampanje 16 dana aktivizma razgovarale su s mladima u Sarajevu, Velikoj Kladuši, Banja Luci i Tomislavgradu o psihičkom nasilju i oblicima njegove manifestacije. Sagovornici/e su u apotekama ili na ulici dobili i promotivne materijale koji govore o zabrinjavajućoj statistici kada je riječ o ovom obliku nasilja.

ilidza 6

Prema istraživanju Agencije za ravnopravnost spolova BiH iz 2013. g. stopa ukupnoga rodno zasnovanog nasilja nad ženama koje su iskusile nasilje od kada su napunile 15 godina iznosi 47,2%. Psihičko nasilje je najrasprostranjenije s ukupnom stopom prevalencije od 41,95 tokom života.  

Aktivisti/ce Instituta zajedno s volonterima/kama prijateljskih udruženja Demokratske organizacije mladih iz Velike Kladuše, Instituta za razvoj mladih i zajednice Perpetuum Mobile iz Banja Luke i Vijeća mladih Tomislavgrad organizirali su zajedničku akciju podizanja svijesti o ovom problemu u svojim gradovima.

U ova četiri grada održane su i radionice s mladima o temi rodna ravnopravnost.

fotografija 3 2

fotografija 4 2

Psihičko nasilje se najčešće javlja u formi kontrole i ograničavanja slobode kao što je: sprječavanje viđanja s prijateljima, ograničavanje kontakata s biološkom porodicom, insistiranje da se zna kretanje žene u svakom trenutku, ljutnja ukoliko žena razgovara s nekim drugim muškarcem, sumnja i optužbe za nevjerstvo, ograničavanje posjeta ljekaru, zdravstvenim ustanovama, i u formi emocionalnog zlostavljanja kao što je: verbalno ponižavanje (omalovažavanje, psovanje, vrijeđanje) nasamo ili pred drugim licima, ignoriranje, uskraćivanje pažnje, razgovora duže od sat vremena, zastrašivanje pogledom, vikanjem, razbijanjem stvari i sli., prijetnje da će nauditi žrtvi ili njoj bliskoj osobi.

Najčešći oblik nasilja kojemu su izložene žene je psihičko, kao i kombinirano psihičko i fizičko nasilje. Među ženama kod kojih je registrirano iskustvo nasilja, čak njih 46,8% bilo je izloženo višestrukim oblicima nasilja.Najšire je rasprostranjeno nasilje koje nad ženama vrše partneri (sadašnji ili bivši) i, u cjelini gledano, sfera intimnih partnerskih i obiteljskih odnosa daleko je veći izvor opasnosti od nasilja za žene nego što je to šira zajednica. Mlade su žene izloženije nasilju nego starije, posebno u RS-u, a seoske žene više nego gradske, također posebno u RS-u. Žene slabijeg zdravlja i s invaliditetom nisu pošteđene od nasilja – njihove stope prevalencije iste su kao i u poduzorku zdravih žena i žena bez invaliditeta. Nalaze o rasprostranjenosti iskustava nasilja u različitim oblicima treba uzeti uvijek s dozom opreza zbog toga što su žene sklone prikrivati ovakva osobna iskustva.

ilidza 5

ilidza 7

Žene govore : I psihičko i fizičko nasilje

“Uvijek mu kažem šta god kupim i uvijek pitam kad mi nešto treba. Znao je vratiti ručak ako nije dobro slan ili ako je malo zagorio, pa sam ja uvijek gledala da sve bude dobro skuhano. Kad ispeglam košulju, ako nije dobro ispeglana, on je zgužva i baci u ćošak. Moram ga pitati ako hoću da idem nekud, nigdje nisam smjela otići bez pitanja. Nije kćerkama dao da izlaze u grad, pa su ih prijateljice ponižavale jer ne izlaze. Mala je jednom otišla na neko sportsko takmičenje pa se nije vratila na vrijeme, onda je mene krivio i ja sam se osjećala loše. Pljesnuo me jednom jer sam sumnjala da mi nije vjeran (čula sam da ima neku u drugom selu, on je vozač autobusa, pa ga ima svugdje), tad smo se posvađali i na kraju me pljesnuo. (Agencija za ravnopravnost spolova u BiH: Rasprostranjenost i karakteristike nasilja nad ženama u BiH, 2013.)

Share this post

 

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

Institut za razvoj mladih KULT bio je dio strateškog dijaloga Regionalnog ureda za mlade (RYCO). Članovi Instituta dali su svoj doprinos u strateškom planiranju, a i u narednom periodu će...

23 Mar 2018 Pregleda:74418

Više...

O mladima i u Francuskoj

O mladima i u Francuskoj

Iskustvo instituta za razvoj mladih KULT u radu s mladima predstavljeno je na konferenciji o saradnji Francuske i Balkana koja je 16. i 17. marta 2018. godine održana u Francuskoj. Tokom...

19 Mar 2018 Pregleda:75585

Više...

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Piše: Emina Krnjić, praktikantica u Institutu za razvoj mladih KULT U Bosni i Hercegovini ima oko 770.000 mladih osoba, od čega je prema posljednjim podacima njih 67,5% nezaposleno. Posljedični gubitak povjerenja...

14 Mar 2018 Pregleda:79209

Više...
Ul. 4. viteške brigade 34-36 BA-71210 Ilidža Tel.: +387(33) 778 778 Faks: +387(33) 778 779 Ured Gradačac
COPYRIGHT © 2010 KULT BiH. SVA PRAVA ZADRŽANA.