• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color
MOŽE LI BH. PRIVREDA BEZ STVARNE PODRŠKE VLASTI OTVARATI NOVA RADNA MJESTA PDF  | Ispis |  E-mail
Autor Abela   
Srijeda, 20 Maj 2015 08:47

Dok se nastavljaju politička spoticanja oko pitanja od kojih građani BiH nemaju vidljive koristi, bh. privreda ostaje bez neophodne podrške i mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta.

Nedostatak radnih mjesta je prepoznat kao pitanje broj jedan u oblasti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.Javni sektor je prezasićen, a slaba domaća privreda u aktuelnom poslovnom ambijentu nema kapaciteta za značajnije širenje poslovanja i upošljavanje novih radnika. Strane direktne investicije već godinama ne bilježe ozbiljniji rast. Preduzetništvo i samozapošljavanje su nedovoljno razvijeni.

U BiH pet puta manje je malih i srednjih preduzeća (MSP) po glavi stanovnika od evropskog prosjeka. U Federaciji BiH, npr., na 10.000 stanovnika , prema službenim izvještajima, dolazi 90 subjekata MSP, dok ih u Sloveniji ima 568, u Mađarskoj 750, a u EU u prosjeku oko 500. BiH bilježi izuzetno mali broj razvojnih novoosnovanih preduzeća (start-up) u odnosu na zemlje u okruženju. Prema posljednjim istraživanjima (Bisnode BH) u 2014. broj takvih preduzeća u našoj zemlji drastično se smanjio, čak za 70 posto u odnosu na 2013., sa 8446 na 2536. Bilježi se i pad broja novoosnovanih preduzeća općenito. Prema podacima porezne uprave FBiH koje je objavio portal ekapija.ba, ukupan broj novoosnovanih preduzeća u 2014. godini u FBiH iznosio je 2.209, u odnosu na 2.385 firmi koliko je osnovano 2013. g., što predstavlja pad za 176. U istom periodu broj otvorenih obrta pao je sa 4.671 na 4.344 (za 327), dok se povećao broj zatvorenih poslovnica sa 1.451 na 1.637 (za 186). Istovremeno, u iz budžeta FBiH izdvaja se deset puta manje sredstava od zakonske preporuke za razvoj malog preduzetništva.

pp1

Bh. privrednici opterećeni su neadekvatnim sistemom naplate poreza i visokim nametima na rad zaposlenih, čak i za novozaposlene radnike, koji iz obrazovnog sistema izlaze nepripremljeni i njihova dodatna edukacija pada također na leđa poslodavca. Evidentna je sve lošija likvidnost privrede, nedostaje povoljnih obrtnih sredstava, sve je veća zaduženost bh. firmi dok istovremeno najveća dugovanja prema privredi bilježe institucije vlasti. Apsurd je i veći što sadašnjim sistemom plaćanja PDV-a po fakturisanju a ne po naplati robe ili usluge, privrednici kreditiraju državni aparat, unaprijed ga plaćaju čak i onda kada im za isporučeni posao duguje javna institucija.

Broj blokiranih računa privrednih subjekata raste iz godine u godinu. U BiH su krajem 2014. bila blokirana 67.253 računa poslovnih subjekata, a 41.474 firme imale su bar jedan blokiran račun. U novembru 2012. godine kada je Centralna banka BiH objavila prvi izvještaj o blokiranim računima, broj blokiranih računa iznosio je 58.038 a odnosili su se na 35.694 poslovna subjekta. Poređenja radi, prema istraživanju koje je pripremio Bisnode BH, u BiH blokadu je zabilježilo svako četvrto preduzeće, u Hrvatskoj svako sedmo, Srbiji svako osmo, a u Sloveniji svako trinaesto preduzeće. Ekonomski stručnjaci ukazuju da stalni rast broja blokiranih računa pravnih subjekata ukazuje na nelikvidnost i nesolventnost koja narušava finansijske tokove, uzrokuje pad proizvodnje, potrošnje i zapošljavanja.

Prema procjenama poljoprivrednika, u BiH je tek četvrtina plodne zemlje, oranica, pašnjaka i nekultiviranog zemljišta, iskorištena. Kako poručuju iz udruženja poljoprivrednika, neophodna je bolja zakonska regulativa, sigurnost poljoprivrednika u slučaju prirodnih nepogoda, savremena mehanizacije koju poljoprivrednici ne mogu samostalno nabaviti, bolja infrastruktura i dobro upravljanje vodama, odgovarajući otkup, značajno veća i bolje usmjerenija budžetska izdvajanja za poticaje poljoprivredi i dr.. Ni minimalni poticaji često se ne usmjeravaju u strateške grane privrede, ne analiziraju se potrebe potrošača prema asortimanu i kvalitetu proizvoda, kako bi proizvođači znali za duži period šta da proizvode sa stanovišta potreba. Razvoj poljoprivrede navodi se kao strateško opredjeljenja vlasti, a trenutno se bilježi ogroman vanjskotrgovinski deficit u prehrambenim artiklima. Prema istraživanjima UNDP-a, BiH uvozi više od 65 posto hrane potrebne za zadovoljavanje vlastitih potreba, i ono što bi domaća snaga mogla sama proizvesti. Prema podacima iz izvještaja Vanjskotrgovinske komore, BiH uvozi skoro dvije i po milijarde maraka prehrambenih proizvoda. Proizvodnja voća i povrća u BiH je u 2014. bila za 35% manja u odnosu na 2013., prema podacima iz Godišnjeg izvještaja koji je napravila Vanjskotrgovinska komora BiH. Stvoreni ambijent je takav da se domaća proizvodnja gasi a otvara se prostor za određene uvozničke lobije, kako poručuju bh. poljoprivrednici i dodaju da imamo ljude koji bi željeli da se bave poljoprivrednom proizvodnjom kada bi im država za to obezbijedila kvalitetne uslove.

pp2

BiH obiluje turističkim potencijalima i kao takva ne bi smjela zaostajati za turistički mnogo razvijenijim zemljama u regiji. Međutim, turizam u bh. privredi je sedam puta manje zastupljen nego u konkurentnim zemljama okruženja. U BDP-u konkurentnih zemalja turizam sudjeluje približno s 14 posto, dok se taj postotak u BiH kreće nešto više od dva posto, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Samo u komparaciji s Hrvatskom, stojimo 7 puta lošije u odnosu na udjel u ukupnoj privredi, a u odnosu novca koji se u turizmu u Hrvatskoj obrće, čak 25 lošije. Veliki je nesrazmjer potencijala i ostvarenog rezultata.

Težak položaj privrede i nerazvijeno preduzetništvo imaju svoje uzroke. Prema uvjetima za pokretanja poslovanja padamo na dno svjetske ljestvice. Podaci GEM istraživanja (Globalni monitor preduzetništva) govore da BiH ima najniži ukupni rezultat Globalnog indexa poduzetništva (0,18) u odnosu na zemlje iz užeg regiona, te da je prekid poslovanja u BiH među najvećima u svijetu. U izvještajima uglednih međunarodnih kuća BiH se navodi kao negativan primjer motivacije za pokretanje biznisa, jer većina novih preduzetnika u preduzetništvo ulazi iz razloga nužnosti.

Firme početnice trebaju podršku, edukaciju, startni kapital, prostor, savjetovanje, nove tehnologije, praćenje i usmjeravanje. Prema istraživanju Međunarodne asocijacije za poslovnu inkubaciju (NBIA) procenat firmi koje su opstale za vrijeme boravka i nakon napuštanja inkubatora je 87%, dok je kod firmi koje nisu boravile u poslovnom inkubatoru procenat opstanka 35%. To znači da poslovna inkubacija daje tri puta veću mogućnost opstanka firmama. Poslovne inkubatori u BiH su malobrojni i za sada su budžetskoj nemilosti, a nisu obuhvaćeni aktuelnim programima podrške preduzetništvu. Prema objavljenoj analizi stanja, tek dvanaest poslovnih inkubatora djeluje danas u BiH. O značaju njihovog postojanja govori činjenica su od 1998. godine generirali više od 160 preduzeća, stvorena su 1304 radna mjesta, redovno pune budžete BiH i daju doprinos socio-ekonomskoj stabilizaciji građana BiH. Poslovni inkubatori trebali bi biti dio nacionalne strategije, međutim, očito je da u BiH nema razvijene svijesti o poslovnom inkubiranju kao značajnom instrumentu ekonomskog razvoja.

Privrednicima u BiH neophodni su finansijski poticaji. Dva od tri poslodavca, prema istraživanju koje je proveo Federalni zavod za zapošljavanje na uzorku od preko 2500 poslodavaca kažu da im trebaju poticaji za zapošljavanje novih radnika. Postojeći sistem dodjele poticaja privrednicima nije adekvatan. U poređenju sa zemljama okruženja, BiH bilježi znatno manja budžetska izdvajanja za poljoprivredu, poticaji kasne i često se ne isplaćuju u godini u kojoj su privrednici planirali njihov utrošak, upitno je i njihovo planiranje, velikim dijelom se ne usmjeravaju u perspektivne grane privrede koje bilježe rast i imaju potencijal da otvaraju nova radna mjesta, ne procjenjuje se učinak njihovog utroška i sl. Netransparentnost prilikom dodjela i brojne evidentirane afere dodatno ilustruju neuređenost ove oblasti.

Drvna industrija, koja je jedna od vodećih izvoznih grana bh. industrije, koja bilježi najveći vanjskotrgovinski suficit – izvoz je trostruko veći od uvoza - i konstantan rast, zapošljavajući preko 30 hiljada radnika, gotovo da je prepuštena sama sebi, gotovo bez ikakve stimulacije. Zbog nepotpune zakonske regulative koja na donošenje čeka godinama, čak im i sirovina u dovoljnoj mjeri nije dostupna.

Promotivni video u prilogu, koji je kreiran u okviru Inicijative „Poslovni prostor BH“, doprinos je promociji neophodnim rješenjima u oblasti podrške privredi i razvoju preduzetništva u BiH. Inicijativa između ostalog ima za cilj znatno poboljšane i budžetski ojačane entitetske programe podrške malom i srednjem preduzetništvu, te uređenje raspodjele različitih finansijskih poticaja privredi na svim nivoima vlasti.

Institut za razvoj mladih KULT, uskoro završava istraživanje o raspodjeli budžetskih poticaja za razvoj privrede u Bosni i Hercegovini, čiji će rezultati početkom juna 2015. biti prezentirani javnosti. Rezultati istraživanja bit će korišteni kao jedan od izvora za izradu analize stanja u oblasti raspodjele budžetskih poticaja perspektivnim granama privrede u BiH. Analiza stanja, uz identificirane perspektivne grane privrede, služit će kao platforma za kreiranje preciznih smjernica za unapređenje procesa za sve institucije koje finansijski potiču i stimulišu razvoj privrede.

pp3

„Inicijativa „Poslovni prostor BH“ provodi se u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj.“

Promotivni video Poslovni prostor BH - "Može bolje"

Share this post

 

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

Institut za razvoj mladih KULT bio je dio strateškog dijaloga Regionalnog ureda za mlade (RYCO). Članovi Instituta dali su svoj doprinos u strateškom planiranju, a i u narednom periodu će...

23 Mar 2018 Pregleda:93712

Više...

O mladima i u Francuskoj

O mladima i u Francuskoj

Iskustvo instituta za razvoj mladih KULT u radu s mladima predstavljeno je na konferenciji o saradnji Francuske i Balkana koja je 16. i 17. marta 2018. godine održana u Francuskoj. Tokom...

19 Mar 2018 Pregleda:93545

Više...

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Piše: Emina Krnjić, praktikantica u Institutu za razvoj mladih KULT U Bosni i Hercegovini ima oko 770.000 mladih osoba, od čega je prema posljednjim podacima njih 67,5% nezaposleno. Posljedični gubitak povjerenja...

14 Mar 2018 Pregleda:96881

Više...
Ul. 4. viteške brigade 34-36 BA-71210 Ilidža Tel.: +387(33) 778 778 Faks: +387(33) 778 779 Ured Gradačac
COPYRIGHT © 2010 KULT BiH. SVA PRAVA ZADRŽANA.