• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color
Puna usta turizma, a pare se izdvajaju na kapaljku PDF  | Ispis |  E-mail
Autor Amela   
Utorak, 18 Juli 2017 07:38

Iako se turizam u Bosn i Hercegovini često predstavlja kao jedan od najperspektivnijih sektora koji bi mogao donijeti značajna sredstva u BiH i u koji bi se nezaposleni mogli zaposliti, država se izdvajanjima za ovu oblast i ne može pohvaliti.

Kroz budžetske poticaje svim granama privrede u 2015. dodijeljeno je nešto više od 211 miliona KM od čega nešto više od 4 miliona KM za oblast turizma. Ovakve podatke prikazuje Analiza budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT.

Ovakva izdvajanja itekako su zabrinjavajuća, ali dodatnu brigu izaziva činjenica da je riječ o sredstvima koja su znatno umanjena u odnosu na raniju godinu, čak za milion i po maraka.

Kao za jednu od najperspektivnijih grana, za turizam se dodjeljuje najmanje sredstava u odnosu na sve ostale grane privrede koje su obuhvaćene istraživanjem (razvoj poduzetništva i obrta, energetika, usluge, industrija i poljoprivreda).

kafa final

Od izdvojenih sredstava za turizam u 2015. g., bespovratna sredstva učestvuju s 3.737.478,00 KM (90,45%), dok povratna (kreditna) sredstva učestvuju s 394.718,00 (9,55%). Najzastupljenija podgrana turizma u poticajima je sportski turizam, pa slijede turistička infrastruktura, receptivni i banjski turizam, zaštićena područja, te kulturno-historijski turizam.

Da država malo više sluša bh. privrednike znala bi da je seoski turizam najperspektivnija podgrana turizma na koji se odnosi tek 3% dodijeljenih sredstava. Simboličnih 1% dodijeljeno je za planinski, vjerski, avanturistički i gradski turizam, a neke od podgrana u koje se nije ulagalo su eko-turizam, morski, kongresni i zdravstveni turizam.

Simbolična sredstva izdvojena su za one grane za koje Federalno ministarstvo okoliša i turizma smatra da je potrebno razviti komparativne prednosti BiH, izdvajajući kao takav upravo zdravstveni, banjski, konferencijski, planinski, sportski, lovni i ribolovni te eko-turizam.

Ovo ministarstvo u 2013. i 2014. g. za seoski, kulturno-historijski turizam, te promociju turizma i informiranja izdvojilo je 1.250.000 KM u 2014. g., a u 2013. g. 650.000 KM, dok za 2015. g. ministarstvo nije dostavilo odgovor na upitnik Instituta. Iako su zdravstveni i banjski turizam prepoznati kao oni u koje treba ulagati, za njih izdvajanja na nivou federalnog ministarstva u 2013. i 2014. nije bilo.

U Federaciji BiH po Strategiji razvoja turizma 2008 – 2018, prioritetne podgrane su kulturni, etno i zdravstveni turizam, a zdravstveni turizam i iskorištavanje banjskih kapaciteta je i jedan od ključnih aduta koje Republika Srpska može ponuditi stranim turistima, kako ističu u resornom ministarstvu ovog entiteta.

Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske u 2015. g. izdvojilo je 714.000 KM za različite oblasti turizma, uključujući seoski (ruralni), planinski, avanturistički, sportski, kulturno-historijski, banjski, receptivni, manifestacioni turizam, ali i za promociju turizma i informiranje, te za turističku infrastrukturu. Iako je zdravstveni turizam prepoznat kao ključni adut, u ovom ministarstvu nije bilo izdvajanja za ovu oblast u 2015. g. U Republici Srpskoj prioritetne podgrane turizma u skladu sa Strategijom razvoja turizma RS 2010 – 2020, su seoski, planinski, tranzitni, vjerski, gradski i banjski turizam.

Iskustva onih koji su koristili poticaje, u ovom slučaju za Transfer za razvoj turizma Federalnog ministarstva okoliša i turizma nisu negativna, ali ističu da se traži mnogo nevažnih dokumenata, a procedura prikupljanja dokumenata je dugotrajna i potrbno je izdvojiti minimalno 150 KM.

Da li ovakva izdvajanja i nebriga vlasti doprinosi kreiranju slike BiH kao ne baš poželjne turističke destinacije?

Prema Izvještaju o konkurentnosti u oblasti putovanja i turizma 2017, Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je na 113. mjestu od 136 zemalja po turističkoj konkurentnosti u svijetu. U BiH radi nešto manje od 22.000 osoba u oblasti prijevoza i turizma, a po prioritetizaciji oblasti putovanja i turizma BiH je na 111. mjestu, gdje su vlasti u BiH ocjenjene kao 123. po davanju prioriteta ovim oblastima, a kao 124. po ulaganju budžetskih poticaja za oblast turizma.

Sudeći po konkurentnosti bh. turizma put ka zapošljavanju nezaposlenih u ovoj oblasti i razvoju turizma u BiH će biti dug, ali ga nikako ne treba zanemariti, jer svako novo radno mjesto kreirano u današnjim poslovnim uslovima u BiH – treba slaviti.

Share this post

 

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

Institut za razvoj mladih KULT bio je dio strateškog dijaloga Regionalnog ureda za mlade (RYCO). Članovi Instituta dali su svoj doprinos u strateškom planiranju, a i u narednom periodu će...

23 Mar 2018 Pregleda:95549

Više...

O mladima i u Francuskoj

O mladima i u Francuskoj

Iskustvo instituta za razvoj mladih KULT u radu s mladima predstavljeno je na konferenciji o saradnji Francuske i Balkana koja je 16. i 17. marta 2018. godine održana u Francuskoj. Tokom...

19 Mar 2018 Pregleda:95353

Više...

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Piše: Emina Krnjić, praktikantica u Institutu za razvoj mladih KULT U Bosni i Hercegovini ima oko 770.000 mladih osoba, od čega je prema posljednjim podacima njih 67,5% nezaposleno. Posljedični gubitak povjerenja...

14 Mar 2018 Pregleda:98694

Više...
Ul. 4. viteške brigade 34-36 BA-71210 Ilidža Tel.: +387(33) 778 778 Faks: +387(33) 778 779 Ured Gradačac
COPYRIGHT © 2010 KULT BiH. SVA PRAVA ZADRŽANA.