• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color
Europske integracije kao ambijent za bolje omladinsko preduzetništvo PDF  | Ispis |  E-mail
Autor Amela   
četvrtak, 03 August 2017 09:15

Ajka Fotografija copyPIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT

Bh. javnosti je manje poznato da se prošli mjesec paralelno sa Samitom zvaničnika zemalja Zapadnog Balkana u okviru takozvanog Berlinskog procesa u Trstu, održao i Forum mladih Zapadnog Balkana i Europske unije. Upravo je Europska komisija, kao organizator Foruma, ciljano podesila simboliku okupljanja „starijih“ i mladih lidera na istom mjestu i u isto vrijeme. I ne samo to, mladi su zaključke koje su definisali na svom forumu, pročitali zvaničnicima prisutnim na samitu. Tako su mladi posredstvom Europske komisije kanalisali vlastima svoje potrebe, zahtjeve i prijedloge.

Dobro je da je tako. Da je komunikacija zvanična i proceduralna. Čak „europski“ proceduralna. Da je „ušlo u zapisnik“. Da to nije izjava mlade osobe koju je televizijska ekipa „uhvatila“ u Ferhadiji. Iako bi vlasti i političari i ovakve signale trebali pratiti i osluškivati. Međutim, postavlja se pitanje koliko će od svega izrečenog vlasti uzeti u obzir. Hoće li se neki od prijedloga, barem jedan, konkretno i provesti? Hoće li se na narednom samitu lidera i foruma mladih moći ponosno predstaviti neki mjerljiv rezultat? U slučaju Bosne i Hercegovine, skeptičnost naročito dobiva na snazi. Promjene u našoj zemlji su uglavnom spore, dođu kada je već kasno ili nisu ni postavljene u startu kako treba da bi postigle ciljani efekt. Pogotovo kada su u pitanju mladi. Oduvijek u sjeni, marginalizirani ili predmet političkih i predizbornih manipulacija.

Jedna grupa prijedloga i zaključaka sa foruma je bila vezana za oblast preduzetništva mladih. Rečeno je da je važno nastaviti proces promocije i integrisanja preduzetničkog učenja kao ključne kompetencije u sve dijelove obrazovnog sistema, te jačati kapacitete svih onih koji su uključeni u ove procese. Također je istaknuto da mlade preduzetnike treba uključiti u postojeće strukture preduzetničkih udruženja i privrednih komora zemalja, kako bi im se omogućilo da doprinesu dizajnu, provođenju i mjerenju efekata politika omladinskog preduzetništva. Naglašeno je i da su potrebni raznovrsniji načini finansijske i stručne podrške za biznise koje mladi tek pokreću, a da takvi programi vlada trebaju biti kontinuirani i da je važno mjeriti njihove rezultate kako bi se pri svakom novom programu učilo na greškama prethodnog.

U zapadnoeuropskim zemljama je puno toga već lijepo posloženo kada su u pitanju uslovi za pokretanje i vođenje biznisa mladih ljudi. Zato se mladi i ne boje zaplivati u biznis vode. Postoji sistemska podrška i za uspjeh i za neuspjeh. I postoje fleksibilnost i olakšice. A ne rigidnost i strogi, u kamen uklesani okviri. Kao što je u BiH. Kako se mladi čovjek, potencijalni preduzetnik, ne bi bojao to i zaista postati, kada ga „stariji“ privrednici opravdano plaše opisujući teške uslove poslovanja, opstanka na tržištu i oštre propise vlasti. Na primjer, privrednik u BiH mora platiti PDV državi do svakog 10. u mjesecu bez obzira je li naplatio račun od svog kupca. Platiti od nepostojećeg novca.

U europskim zemljama je taj rok duži: do 12. dana u mjesecu za prethodni mjesec u Švedskoj i Finskoj, do 14. u Bugarskoj, do 15. u Austriji, Crnoj Gori i Luksemburgu, do 16. u Italiji, do 20. u Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji i Španiji, do 24. u Francuskoj, do 25. u Češkoj, Litvaniji, Poljskoj i Rumuniji, do 28. dana u Danskoj, te do zadnjeg dana u mjesecu u Grčkoj i Sloveniji. Poreski period za koji se PDV obračunava i plaća u nekim je zemljama i duži od mjesec dana, pa je tako privrednicima dodatno olakšano jer je i sam rok za plaćanje PDV-a duži. Na primjer, do 20. dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Mađarskoj, do 23. u Irskoj za prethodna dva mjeseca, do zadnjeg dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji, do 40. dana po isteku kvartalnog perioda na Kipru, i do 45. dana po isteku kvartalnog perioda na Malti itd.

Zašto proces pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji, bez obzira na dozu skeptičnosti prema njegovim efektima, ne bi bio povod i ambijent da se ipak nešto konačno napravi i za mlade, omladinsko preduzetništvo i zapošljavanje?!

Share this post

 

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

Institut za razvoj mladih KULT bio je dio strateškog dijaloga Regionalnog ureda za mlade (RYCO). Članovi Instituta dali su svoj doprinos u strateškom planiranju, a i u narednom periodu će...

23 Mar 2018 Pregleda:93709

Više...

O mladima i u Francuskoj

O mladima i u Francuskoj

Iskustvo instituta za razvoj mladih KULT u radu s mladima predstavljeno je na konferenciji o saradnji Francuske i Balkana koja je 16. i 17. marta 2018. godine održana u Francuskoj. Tokom...

19 Mar 2018 Pregleda:93542

Više...

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Piše: Emina Krnjić, praktikantica u Institutu za razvoj mladih KULT U Bosni i Hercegovini ima oko 770.000 mladih osoba, od čega je prema posljednjim podacima njih 67,5% nezaposleno. Posljedični gubitak povjerenja...

14 Mar 2018 Pregleda:96879

Više...
Ul. 4. viteške brigade 34-36 BA-71210 Ilidža Tel.: +387(33) 778 778 Faks: +387(33) 778 779 Ured Gradačac
COPYRIGHT © 2010 KULT BiH. SVA PRAVA ZADRŽANA.