• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color

Studije i analize

GTZ, USM -- analiza lokalnih strategija prema mladima u BiH

Ured za reviziju institucija FBiH proveo je reviziju učinka o temi „Upravljanje Programom zapošljavanja mladih“. Cilj revizije je bio da se procijeni učinkovitost upravljanja Programom, kroz faze planiranja, implementacije, te nadzora i vrjednovanja. Revizija je ispitala jesu li u okviru navedenih faza osigurani uvjeti da se Programom omogući zapošljavanje teže zapošljivim kategorijama mladih osoba, u skladu sa Strategijom zapošljavanja FBiH i stanju na tržištu rada.

Obrazovna istraživanja i međunarodna suradnja na obrazovanju dugo se vremena fokusirala samo na formalno obrazovanje, a time na kontekst škole. U svijetlu globalnih ekonomskih, ekoloških i kulturnih promjena posljednjih desetljeća,ove koncepte je potrebno prilagoditi. Mijenjaju se zahtjevi za obrazovanim ponašanjem ljudi, dok aktivni samousmjereni procesi učenja, koji prate život, sve više dolaze u središte pažnje. Ovo se također ogleda u aktualnim konceptima kao što su: „društvo znanja“, „razvoj kompetencija“ ili „cjeloživotno učenje“. Fleksibiliziranje stvarnog života također podrazumijeva i fleksibilizaciju svijeta učenja. Ovo se podjednako odnosi na industrijske zemlje i na zemlje u razvoju.

Zbog ovih promjena, procesi učenja izvan formalnih sistema sve više dobivaju na značaju. Ovaj esej raspravljat će o ovakvim ne-formalnim procesima učenja i mogućim implikacijama koji oni imaju na razvojnu suradnju.

U raspravi o pojmovima o formalnom i ne-formalnom učenju prije svega analazirat ćemo značaj ne-formalnih procesa učenja. Tokom društvenih promjena također se mijanjuju potrebe učenja: u fokusu se pojavljuju nadtematske kompetencije, kako u formalnom tako i u ne-formalnom kontekstu. Ovakvom razvoju komeptencija se do sada davalo premalo društvenog značaja, te je stoga neformalno stečenim kompetencijama potrebno dati više transparentnosti i priznanja. Razvoj kompetencija odvija se u različitim informalnim i neformalnim kontekstima učenja. Ovdje se daje prikaz istih i raspravlja o njihovom značaju. U posljednjem poglavlju izdvojićemo nekolicinu zaključaka za razvojnu suradnju. Cilj je doprinijeti sveobuhvatnom pristupu obrazovanju, nezavisno od porijekla, roda, nacionalnosti kao i društveno-ekonomske situacije.

LEARNING BY DOING REVIEW.OF.BIH.ACCESSION.TO.COMMUNITY.PROGRAMMES: LIFELONG.LEARNING.AND.YOUTH.IN.ACTION, ACIPS, COMMUNITY PROGRAMMES AND COMMUNITY PROGRAMMES TARGETING EDUCATION, BiH ROAD MAP FOR LLP AND YiA, MAKING FULL USE OF EXISTING OPPORTUNITIES: NEXT STEPS AND FURTURE CHALLENGES

Upotreba pojma „Life skills“ u organizacijama UN-a

Definiranje pojma njemačke odgojno-znanstvene rasprave

Pojam kvalifikacije

Life and work skills u radu s mladima

Obrazovanje, socijalna pitanja i orijentacija na subjekt iz perspektive reformsko-pedagoških pristupa u zemljama u razvoju – Otvaranje prema informalnim procesima učenja

Mladi – obrazovani i nezaposleni, Zašto je nezaposlenost mladih tako visoka u BiH i kako je riješiti?

Ovaj rad je pokušaj razjašnjavanja makropitanja nezaposlenosti mladih u BiH proučavanjem mikropodataka iz tri nedavno provedene ankete na nivou domaćinstava. Krajnji cilj je pronaći “glavnog krivca ili krivce” za loše stanje na tržištu rada. Rezultati pokazuju da na tržište djeluje više silnica: nedostatak potražnje, nedostatak pojedinih vještina unutar ponude na tržištu, neoptimalan način potrage za poslom, rigidnost plaća te druge strukturne rigidnosti. Ipak, većinu uzroka ovakvog stanja na tržištu nalazimo na potražnoj strani. Proizvodni kapaciteti BiH trenutno su jednostavno nedovoljni da bi odgovorili na ponudu rada. Ovaj je “deficit” kumulativni rezultat relativno slabe diverzificiranosti proizvodnih struktura u socijalističkoj Jugoslaviji, uništenja privrede tokom rata i prelaska na tržišnu ekonomiju, koja predstavlja veliki izazov, kao i proizvodnju, koja još nije podignuta na nivo dovoljan da bi se zaposlila sva slobodna radna snaga. Uz to, pronašla sam uvjerljive pokazatelje da tokom tranzicije raste potražnja za vještinama iz tercijarnog sektora, te da su metode traženja posla neadekvatne. Ovi ograničavajući uvjeti s gledišta ponude rada samo su mali dio objašnjenja.

CCI -- Nastanak Studije o uvođenju obveznog srednjoškolskog obrazovanja pod nazivom
„Obvezno srednje obrazovanje u BiH: ambijent i perspektive“ (u daljnjem tekstu: Studija)
inicirao je Centar civilnih inicijativa (u daljnjem tekstu: CCI), kako bi u kontekstu opće
globalizacije, a u nedostatku prirodnih resursa uz nizak stupanj tehnološkog razvoja
bosanskohercegovačkog društva, potakao kreatore brojnih politika da razvoj novih
društveno-ekonomskih odnosa temelje na znanju i kompetencijama svojih građana kao
primarnom i najvećem bogatstvu Bosne i Hercegovine.
Predmetna Studija, nakon uvodnog poglavlja i opisa metodologije provedenog
istraživanja, donosi pregled obveznog obrazovanja u Europskoj uniji i nekolicini
drugih europskih zemalja (Turska, Island i Norveška). S obzirom da BiH nastoji razviti
kompatibilan obrazovni sistem sa zemljama Evropske unije otuda bi podaci izneseni u
pregledu mogli poslužiti, kreatorima obrazovne politike, kao podsticaj pri određivanju
trajanja obaveznog obrazovanja. U okviru spomenutog pregleda navodi se vrijeme
polaska i trajanje obaveznog obrazovanja u pojedinim zemljama, vrste škola koje su
uključene u obavezno obrazovanje, prosjek broja učenika po razredu i nastavniku. Na
kraju pregleda posebno je istaknut podatak da većina mladih u evropskim zemljama ima
barem diplomu više srednje škole. Ovaj podatak je bitan za obrazovne vlasti u BiH jer
može poslužiti kao putokaz u procesu iznalaženja rješenja za zadovoljenje društvenih
potreba u pogledu srednjih stručnih kvalifi kacija.
Studija također donosi i kraći osvrt na obrazovni sistem u BiH uz opis nadležnosti po
različitim nivoima vlasti (državna, entiteska, kantonalna). U navedenom osvrtu obrazovni
sistem je okarakteriziran kao izuzetno složen, decentraliziran, često nekompatibilan, s
odsustvom odgovarajuće uspravne i vodoravne odgovornosti i koordinacije. Pored toga
istaknuti su podaci o ulaganjima u obrazovanje i njegovom udjelu u bruto domaćem
proizvodu zemlje (u daljnjem tekstu: GDP). Studija sumira stanje u sektoru obrazovanja
u nekoliko teza, a one su: mnoštvo zakona koji reguliraju oblast obrazovanja, visok
stupanj politizacije obrazovnog sustava kroz upravljanje i NPP, visok nominalni udio
sredstava za obrazovanje u GDP-u, potpuno zanemaren naučno-istraživački rad,
nepostojanje odgovarajućih obrazovnih standarda, neprilagođeni NPP zahtjevima novog
vremena, zastarjelost opreme i nedostatak obučenih kadrova.
Nakon osvrta Studija donosi prikaz ustroja srednjeg obrazovanja u BiH kroz analizu
zakonskih odredbi o uslovima za upis u srednju školu, opise vrsta srednjih škola, trajanje
i način završavanja srednjeg obrazovanja. Na kraju poglavlja dat je prikaz obrazovnog
sistema u BiH s posebno razrađenim dijelom sheme koji se odnosi na vrste škola u
kojima se stječe srednje obrazovanje.
Powered by Phoca Download

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

U Makedoniji o izazovima mladih zapadnog Balkana

Institut za razvoj mladih KULT bio je dio strateškog dijaloga Regionalnog ureda za mlade (RYCO). Članovi Instituta dali su svoj doprinos u strateškom planiranju, a i u narednom periodu će...

23 Mar 2018 Pregleda:79705

Više...

O mladima i u Francuskoj

O mladima i u Francuskoj

Iskustvo instituta za razvoj mladih KULT u radu s mladima predstavljeno je na konferenciji o saradnji Francuske i Balkana koja je 16. i 17. marta 2018. godine održana u Francuskoj. Tokom...

19 Mar 2018 Pregleda:80708

Više...

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Piše: Emina Krnjić, praktikantica u Institutu za razvoj mladih KULT U Bosni i Hercegovini ima oko 770.000 mladih osoba, od čega je prema posljednjim podacima njih 67,5% nezaposleno. Posljedični gubitak povjerenja...

14 Mar 2018 Pregleda:84360

Više...
Ul. 4. viteške brigade 34-36 BA-71210 Ilidža Tel.: +387(33) 778 778 Faks: +387(33) 778 779 Ured Gradačac
COPYRIGHT © 2010 KULT BiH. SVA PRAVA ZADRŽANA.